Izazovi otkupa jagodičastog voća u 2017. godini

27.03.2017




Bosna i Hercegovina posljednjih godina bilježi veliku ekspanziju uzgoja jagodičastog voća, prevashodno maline. U skladu sa  trendovima savremene tehnologije i zahtjevnim standardima evropskog tržišta, kao posebna djelatnost nastala je i zamrzavanje, skladištenje i organizirani izvoz jagodičastog voća.

Suočeni sa brojnim problemima i izazovima,  koji će se implicirati i u narednom periodu, odnosno već početkom ove sezone, privrednici iz ove djelatnosti su se na vlastitu inicijativu organizirali u strukovnu asocijaciju u okviru Privredne/Gospodarske komore F BiH kao Udruženje proizvođača, otkupljivača, prerađivača i izvoznika jagodičastog voća .

Prema riječima predsjednika Udruženja g. Envera Avdića procijenjuje se, da sektor otkupa jagodičastog voća u BiH vrijedi više od 100 miliona KM, (100% izvoz)  te da direktno i indirektno zapošljava između 80.000 - 90.000 radnih mjesta. Ukupna proizvodnja maline u 2016. godini iznosila je preko 30.000 tona, a u 2017. godini očekuju se rekordni prinosi maline od preko 40.000 tona. Trenutni kapaciteti hladnjača nisu dovoljni da prihvate sve očekivne količine jagodičastog voća (maline), pa se procijenuje da više od 10.000 tona maline neće imati mogućnost lagerovanja. Zbog otežanog plasmana i niskih prodajnih cijena maline,  više od 7.500 tona zaliha maline iz 2016. godine još uvijek čeka u hladnjačama. Što znači,  15.000 tona neće se moći primiti u hladnjače zbog ograničenih kapaciteta.

Zastupanje interesa članova Udruženja sa predstavnicima vlasti na nivou FBiH, ostvarivanje partnerskih odnosa sa predstavnicima vladinih institucija pri utvrđivanju agrarne politike i budžetskih izdvajanja za razvoj poljoprivredne proizvodnje, te zalaganje za očuvanje i zaštitu domaće proizvodnje, okoliša i prirode neki su od osnovnih ciljeva Udruženja.

Na ovaj način pokušavamo povećati svijest kod nadležnih institucija (Vlade F BiH, nadležnih ministarstva na nivou Federacije i kantona) te ih na vrijeme upozoriti na moguće probleme i posljedice (propadanje ploda na njivi, gubitak od 15-20 miliona EURa, socijalni bunt i prosvijedi) koji će nastati ukoliko se ne posveti  veći značaj ovoj djelatnosti.

Obzirom da se radi o poljoprivrednoj kulturi (malina) koja ima ogroman socijalni, pored privrednog značaja, naglasak treba usmjeriti na rad državnih institucija koje bi zajednički sa hladnjačarima trebali iznaći riješenje.  Ne smijemo dozvoliti da nepravovremenim reagovanjem budu dovedeni u opasnost proizvođači, a hladnjačari se već nalaze u tom nezavidnom položaju. Prema tome, kapitalne investicije kao podsticaj proširenju rashladnih kapaciteta i drugi poticaji su neminovni, jer bez uvođenja istih očekivanja su da će doći do pada, a ne rasta proizvodnje jagodastog voća.

Upravo partnerski odnos sa predstavnicima vladinih institucija potreban je u svakoj djelatnosti, jer u protivnom nepostojanje sistemskog rada dovodi do velikih problema. Mnogi faktori utiču na uspješne rezultate proizvodnje, vremenske (ne)prilike, nedovoljna zaštita ali i nedovoljni kapaciteti hladnjača mogu dovesti do propadanja nasadnih plodova i velikih finansijskih gubitaka, riječi su predsjednika Udruženja g.Envera Avdića.