Jašarspahić: Tri strateška dokumenta za privredni razvoj i prosperitet

Izvor: Fena.ba 28.05.2018




Tri strateška dokumenta koji se odnose na razvoj drvne, industrije građevinskog materijala, te metalskog i elektro sektora Federacije BiH, kroz strateške ciljeve, mjere i aktivnosti, ukoliko budu provedeni, trebaju osigurati daljnji rast ovih sektora – izjavio je predsjednik Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Mirsad Jašarspahić.

Podsjetio je da su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i PKFBiH nosioci projekta izrade strukovnih strategija razvoja Federacije BiH, a u njihovoj izradi učestvovale su prije svega kompanije, nadležna ministarstva, organizacije, agencije, komore i druge institucije. Radi se o "Prijedlogu strategije razvoja drvne industrije Federacije BiH za period 2016. – 2025. godine", "Prijedlogu strategije razvoja industrije građevinskog materijala Federacije BiH za period 2016. – 2025. godine" i "Prijedlogu strategije razvoja metalskog i elektro sektora Federacije BiH za period 2016. – 2025. godine".

- Ti dokumenti su usvojeni ove sedmice na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, a njihovo usvajanje očekuje se i na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH. Objavom u Službenim novinama FBiH i stupanjem na snagu, radne grupe će početi sa izradom akcionih planova koji bi trebalo da obavežu sve one koji BiH žele prosperitet i privredni razvoj – kazao je Jašarspahić ze Fenu.

Strategije su, po njegovim riječima, propisale aktivnosti koje se ogledaju u izmjeni zakonskih, podzakonskih i drugih akata, izradu određenih programa podrške privrednicima, lakši i brži protok dokumentacije, izradu određenih registara, podršku razvoju, pospješivanje boljeg funkcionisanja ekonomske diplomatije i niz drugih mjera.

- Ono što se očekuje nakon provedenih aktivnosti predviđenih u strategijama, jeste da ambijent za poslovanje bude povoljniji što će rezultirati povećanjem broja zaposlenih, izvoza, proizvodnje, konkurentnosti, novootvorenih firmi, ali i poboljšanje cjelokupnog poslovnog ambijenta za privlačenje domaćih i stranih investicija – naveo je Jašarspahić.

U Strategiji razvoja drvne industrije date su smjernice za rast ovog sektora u desetogodišnjem periodu.

- Uzimajući u obzir sve relevantne pokazatelje vezano za ovaj sektor smatramo da je drvna industrija strateška grana razvoja privrede FBiH i da zajedno sa šumarstvom predstavlja veliki privredni potencijal FBiH. Glavni cilj strategije je da se podigne ukupan izvoz drvoprerađivačkog sektora sa oko 625 miliona KM u 2016. na 1,25 milijarde KM u 2025. uz povećanje učešća proizvoda viših faza prerade sa 35 posto na 65 posto do 2025. godine - izjavila je sekretar Grupacije šumarstva i drvne industrije PKFBiH Šemsa Alimanović.

Također je predviđeno, kako je dodala, da se poveća ukupan broj zaposlenih sa oko 16.000 u 2016. na 32.000 u 2025. godini.

 - Da bi se ostvarili ovi ciljevi treba pod hitno usvojiti zakon o šumama FBiH i usvojiti kriterij za raspodjelu sirovine drvoprerađivačima – dodala je Alimanović.

Direktor Sektora za industriju i usluge i sekretar Udruženja metalne i elektro industrije PKFBiH Almin Mališević je podsjetio da je izrada Strategije razvoja metalskog i elektro sektora Federacije BiH propisana dokumentom "Razvoj industrijske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine" a koja je sastavni dio "Strategije ekonomskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine".

- Iako je metalski i elektro sektor najveći izvozni sektor u Federaciji BiH još prednjači izvoz proizvoda sa niskom dodanom vrijednošću, što rezultira veoma niskim učešćem u BDP-u od nešto više od četiri posto – naveo je  Mališević.

Za dalji rast metalskog sektora i njegovu punu konkurentnost, kako je dodao, potrebne su investicije, kao i izgradnja sistemskih integratora u zemlji ili uključivanje naših firmi u vanjske sistem integratore s ciljem proizvodnje većih i složenijih komponenti finalnog proizvoda.

- Imajući u vidu činjenicu da metalski i elektro sektor Federacije BiH upošljava veliki broj radnika i da bilježi konstantan rast, daljim razvojem ovog sektora će doći do novog zapošljavanja, povećanja izvoza, povećanja BDP-a, a što će u konačnici rezultirati i razvojem Federacije BiH i BiH – kazao je Mališević.

Generalno, osnovna opredjeljenja su povećanje konkurentnosti, otvaranje novih tržišta i povećanje izvoza, te prilagođavanje kadrovske strukture zahtjevima savremenog poslovanja.

Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala (IGM) značajan su segment privrede svake države u svijetu, pa samim tim i Bosne i Hercegovine.

- Iako, statistički gledano, industrija građevinskog materijala koja obuhvata proizvodnju cementa, kreča, gipsa, opeke, stakla, asfalta, kamena, izolacionih materijala i dr. predstavlja jedan manji segment prerađivačke industrije u Federaciji BiH, njena uloga i značaj nisu mali, ako se uzme u obzir da se u ovoj proizvodnji koriste velike količine prirodnih mineralnih resursa sa kojima raspolažemo, kao i da se većina proizvoda ove industrije utroši u građevinarstvu - kazala je sekretar za građevinarstvo u Privrednoj komori FBiH Dženana Hodžić.

Osim toga, ona isporučuje osnovne sirovine za mnoge druge privredne sektore, poput čelične i kemijske industrije, proizvodnje papira i stakla, pa do poljoprivrede i zaštite okoliša.

- Cilj Strategije razvoja industrije građevinskih materijala u FBiH jeste da se istaknu opće karakteristike tog sektora, mogućnosti i potencijali, te predlože mjere i aktivnosti koje će ovaj sektor znatno unaprijediti i time ostvariti utjecaj na ukupan ekonomski rast – dodala je Hodžić.

U procesu izrade Strategije, po njenim riječima, prilikom analiziranja industrije građevinskog materijala uočeno je da ova grana, u odnosu na tehnološki razvijene zemlje, zaostaje na nivou tehnologije, produktivnosti, količine rada po jedinici proizvoda, kvaliteti proizvoda i profitabilnosti. Takođe, tržište gotovih proizvoda je većinom ograničeno na prostor BiH, dok se veoma mali dio ukupne proizvodnje odnosi na izvoz, i to su uglavnom sirovine i primarno obrađeni proizvodi.

- Nakon analize IGM prema segmentima nalazišta sirovina za proizvodnju građevinskih materijala i definisanja mogućnosti i potencijala, u Strategiji su predložene i konkretne mjere za podsticaj izvoza građevinskog materijala - dodala je Hodžić.