Prvi Kongres ''Budućnost maline''


Udruženje otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća Privredne/Gospodarske  Komore Federacije BIH, uz podršku i saradnju USAID/Sweden FARMA II projekta organiziralo je Prvi Kongres malinarstva Federacije BiH na temu: ''Budućnost maline'' koji se održao se u utorak, 27.02.2018. godine, u Hotelu Hills Ilidža/Sarajevo.
O uspješnoj realizaciji Kongresa i značaju razvoja maline govori prisustvo više od 130 učesnika iz javnog i privatnog sektora uključene u lanac proizvodnje, prerade i plasmana jagodičastog voća u BiH.



Poseban naglasak navedene manifestacije zasnovan je na pozitivanim efektima i dosadašnjim rezultatima koji su ostvareni u sektoru jagodičastog voća, posebno kada je riječ o malini, ali i o drugim kulturama, kao i na izazovima sa kojima se suočavaju učesnici u tom sektoru. Unapređenje konkurentnosti i kvaliteta maline može se ostvariti samo kroz saradnju proizvođača, prerađivača, izvoznika i nadležnih institucija, stoga su u prvom dijelu događaja prezentirani ključni pokazatelji u oblasti proizvodnje i plasmana maline, te definisati neke od najvećih izazova danas u sektoru. U drugom dijelu manifestacije  održala se panel diskusiju u cilju donošenja kvalitetnih zaključaka za unapređenje ukupnog stanja u sektoru.



Malina je vodeća kultura kada je riječ o izvozu sektora voća i povrća iz BiH, uprkos svim problemima zauzima 8. mjesto na svjetskom tržištu. Iz godine u godinu evidentan je rast proizvodnje, te je u 2017.godinu prema zvaničnim podacima ukupna proizvodnja ove kulture iznosila 22,7 hiljada tona. Ukupna vrijednost izvoza jagodastog voća iznosila je 80 miliona KM, od toga 88,40% odnosi se na izvoz smrznute maline što u vrijednosti iznosi 70,8 miliona KM. Bh malina se izvozi na 19 tržišta Evrope. Top tri izvozna tržišta su Srbija, Njemačka i Švedska. Analizu stanja sektora prezentirao je g. Velibor Trifković, vođa projekta FARMA II, USAID/Sweden.

Projekt USAID/Sweden FARMA II radi sa svim akterima u lancu kada je riječ o proizvodnji, preradi i plasmanu, da bi zajednički dali doprinos razvoju ovog sektora koji je ostvario najbolje rezultate u proteklih pet godina.

''Nije moguće uticati na sva globalna kretanja, ali možemo dati svoj doprinos unapređenju ovog sektora i da budemo jednako ili još bolje pozicionirani u narednom periodu. Sama cijena nije jedini element koji utiče na proizvodnju i plasman, postoje i drugi aspekti.'', riječi su g. Velibora Trifković, stručnjak u sektoru voća i povrća USAID/Sweden FARMA II.

Broj proizvođača maline prethodne godine kretao se do 60.000, a obradive površine cca 3000 ha. U 2018. godini predviđa se smanjenje navedenih iznosa, kako zbog uticaja elementarnih nepogoda, niskih prinosa ali i nepovjerenja koje vlada unutar sektora. O svemu ovome govorila Jasminka Hadžiabdić, predsjednica UO Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH uz prezentacijski prikaz Stanja i  izazova  proizvodnog sektora jagodastog voća u BiH.

Da bi se postigli željeni rezultati na tržištu neophodan je kvalitetan dijalog svih aktera uključenih u primarnu proizvodnju i otkup. ''Naša namjera je da se svi proizvođači malina organiziraju u zadruge. To nije rješenje problema, ali je odlična startna pozicija da imamo jedinstven nastup prema državi i ostalim partnerima'', riječi su gđe. Jasminke Hadžiabdić, predsjednica UO Saveza proizvođača jagodastog voća u BiH, dodavši da samo tako, sa jedinstvene platforme, se može raditi na ostvarenju krajnjeg cilja, a to je priznavanje maline kao strateške izvozne kulture od strane svih nadležnih institucija.

Predsjednik Udruženja otkupljivača i prerađivača jagodičastog voća P/G K FBiH,  Enver Avdić prezentirao je stanje prerađivačkog sektora. Naglasio je da malina ima svijetlu budućnost, ali da se za nju treba izboriti.



''Ovaj sektor je najorganizovaniji sektor u državi u kojem je 100 posto garantiran otkup i u kojem se u potpunosti usavršila organizacija proizvodnje i otkup. Najviše pričamo o cijeni koja zavisi od mnogo faktora jer se radi o proizvodu koji je berzanske vrijednosti. Mi ne možemo uticati na to, ali možemo svojim infrastukturnim unapređenjem i tehnološkim usavršavanjem postići da budemo konkurentni na svjetskom tržištu'', naveo je predsjednik Udruženja Avdić.

Učesnici u lancu proizvodnje maline su svjesni da nije moguće uticati na sva globalna kretanja, stoga je neophodno da svaka karika u lancu: proizvođači, prerađivači, otkupljivači, izvoznici, ali i državne institucije, daju svoj doprinos unapređenju ovog sektora, kako bi on bio jednako ili još bolje pozicioniran u narednom periodu. Sama cijena nije jedini element koji utiče na proizvodnju i plasman, postoje i drugi aspekti gdje ima prostora za poboljšanjem, od prinosa, do bolje organizovanosti u pogledu otkupa, tehnološke opremljenosti i plasmana. Takođe, od nadležnih vlasti se očekuje da se uključe u podršku investicijama i programe podrške, koji idu ka povećanju konkurentnosti proizvodnje.

Otkupljivači i izvoznici moraju imati podršku od strane države u vidu subvencija na kapitalne investicije, ali i podršku izvozu, te pomoć pristupu povoljnim izvorima finansiranja, kao što je npr. dobijanje operativnog kredita kod Razvojne banke FBiH. Udruženje podržava sve aktivnosti kada je u pitanju primarna proizvodnja kod ostalih partnera u ovom lancu, i u tom pogledu, pored poticaja i druge vrste subvencija, neophodna su im povoljna kreditna sredstva da se isplata proizvođačima može izvršiti na vrijeme, dok bi sredstva se vraćala po realizaciji izvoza. U tom pogledu, kao jedna od mjera, očekuje se podrška da se nadležni organi zauzmu kod Razvojne banke na osiguranju povoljnijih načina kreditiranja. Neki su od zaključaka panel diskusije koja se održala u drugom dijelu programa.

Zaključci Prvog kongresa su nedvosmisleni: rješenje je u dijalogu i svi učesnici u lancu vrijednosti moraju ponijeti svoj dio tereta u prevazilaženju postojećih izazova: kroz povećanje prinosa i diverzifikaciju na strani proizvođača, dodavanje vrijednosti i transparentniji pristup ugovaranju saradnje od strane prerađivača, te konkretniju podršku nadležnih institucija, naročito u kriznim godinama kao što je bila 2017.




Statistički prikaz sektora:

Proizvodnja maline u 2017. godine iznosila je 22,7 hiljada tona. Ukoliko se napravi usporedba prethodnih godina evidentan je intenzivan rast proizvodnje ove kulture. U 2013. godini ona se kretala oko 9,0 hiljada tona, dok se najveći rast proizvodnje desio u 2016. godini i od 22,2 hiljade tona, što je za 8,6 hiljada tona više u odnosu na vrijednost proizvodnje u 2015.godini.

Ukoliko se napravi uporedba prosječnih i otkupnih cijena može se vidjeti da su najviše cijene postignute u 2015. i 2016. godini.




Prerađivački sektor u brojkama:

Više od:

100 miliona KM investicije u infrastrukturu;
25.000 tona kapaciteta skladištenja;
1.000 stalno zaposlenih;
2.000 sezonskih radnika;
20.000 kooperanata/porodica;
3.500 hektara u proizvodnji;
25 kompanija;
12 godina povrata investicije.


- Kongres Budućnost maline - FARMA II
- Stanje i izazovi proizvodnog sektora
- Podrška sektoru jagodičastog voća - FMPVŠ
- Analiza stanja prerađivačkog sektora