Preuzeto: PIT.BA
U svijetu u kome se suočavamo s brzo rastućim ekološkim izazovima, koncept otpada doživljava transformaciju: tradicionalno doživljavan i tretiran kao teret, otpad danas, primjenom principa cirkularne ekonomije, može postati vrijedan resurs.
Koliko je ova promjena važna, a usvajanje novih percepcija i poslovnih modela nužno pokazuju podaci: stvaranje otpada širom svijeta značajno se povećalo u posljednjim decenijama i nema naznaka da će taj trend usporiti. Više od dvije milijarde metričkih tona komunalnog čvrstog otpada (MSW) generira se godišnje na globalnom nivou, a očekuje se da će se taj broj povećati za približno 70 posto do 2050. godine. Uzimajući, dakle, u obzir ogromne količine otpada, potreba za adekvatnim tretmanom i uslugama zbrinjavanja koje pružaju nadležne vlasti postaje sve značajnija.
Otpad je resurs
„OTPAD – RESURS za razvoj cirkularne ekonomije“ je međunarodna konferencija u organizaciji Privredne / Gospodarske komora Federacije Bosne i Hercegovine u partnerstvu s Privrednom komorom Srbije. Održat će se 5. decembra 2024. godine u Beogradu, a cilj joj je upravo naglasiti potrebu za promjenom trenutnog linearog modela privrede. Zemlje Zapadnog Balkana u ranim su fazama tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji: zakonodavni okviri za održivo upravljanje otpadom donekle su razvijeni ili su tek u izradi, a operativni kapaciteti za primjenu cirkularnih praksi su ograničeni. Izazovi su značajni: „Ključni izazovi implementacije cirkularne ekonomije u našem regionu uključuju nedovoljno razvijenu infrastrukturu za reciklažu, zastarjele sisteme upravljanja otpadom, ograničen pristup finansiranju, nizak nivo svijesti i neadekvatan pravni okvir. Tržišta za sekundarne materijale su ograničena, izražena je potreba za modernizacijom postrojenja te digitalizacijom upravljanja tokovima materijala. Ulaganje u obrazovanje, podizanje svijesti, razvoj zelenih vještina i partnerstva između sektora, uz tehničku i finansijsku podršku inovacijama, ključno je za postizanje ciljeva održivog razvoja i ubrzanje cirkularne tranzicije“, za portal PIT.ba govori Milena Rmuš, sekretarica Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine pri Privrednoj komori Crne Gore.
Dobre prakse u Heidelberg Materialsu
Kompanija Heidelberg Materials primjer je dobre prakse, industrija koja radi na unapređenju i primjeni savremenih i održivih rješenja. U HM Cement BiH d.d. Kakanj ne radi se klasična reciklaža (kako se, naprimjer, radi reciklaža plastike ili papira). No, „u proizvodnom procesu koristimo otpadne tokove (nus-proizvode) iz drugih industrija kao što su šljaka i pepeo iz termoelektrana ili troska iz željezara. Ovi materujali bi bili odloženi u okoliš kao otpad, ali mi upravo ove materijale dodajemo klinkeru, poluproizvodu koji nastaje u rotacionoj peći, i na takav način se dobija gotov proizvod – cement“, objašnjava Almir Bajtarević, menadžer za kvalitet i okoliš u HM Cement BiH d.d. Kakanj.
„Zavisno od vrste cementa, sadržaj dodataka se kreće u rasponu od 10 do 35 %, ali razvojem novih tehnologija, mi smo uspjeli na tržište lansirati novu vrstu cementa CEM III (Metalurški cement) u čiji sastav ide samo 35 % klinkera i 65 % troske“, dodaje.
Imajući u vidu činjenicu da je klinker „nosilac“ CO2 emisije, usvajanjem ovog proizvoda smanjena je emisija CO2 upravo za 65 % u odnosu na tehnički standard (CEM I) i ovaj proizvod opravdano nazvali „Ekocem“. „Dakle, ovdje se radi o klasičnoj primjeni cirkularne ekonomije i možemo reći o 65% recikliranom proizvodu. Osim nus-proizvoda iz drugih industrija, cementare širom svijeta koriste i razne vrste otpada kao zamjensko gorivo i na taj način direktno doprinose smanjenju CO2 emisija. Zahvaljujući visokoj temperaturi sagorijevanja u rotacionim pećima (1450 °C), potpuno bezopasno za okoliš se mogu koristiti razne vrste otpada ili goriva iz otpada (RDF / SRF). To se naravno radi na zakonski dozvoljen i okolišno prihvatljiv način u kontrolisanim uslovima uz kontinuirani monitoring svih emisija u zrak, i strogim kontrolama fizičkih karakteristika i hemijskog sastava goriva iz otpada“, govori Bajtarević.
Simbioza industrije
Danas, kad saradnja i usmjerenost zajedničkim ciljevima nemaju alternativu, industrijska simbioza predstavlja ključni koncept cirkularne ekonomije. „Industrijska simbioza predstavlja važan koncept u cirkularnoj ekonomiji. Ona se odnosi na međusobnu saradnju između kompanija gdje se otpad ili nusproizvodi jednog preduzeća koriste kao resursi za drugo, čime se zatvaraju tokovi materijala. U praksi, to znači mogućnost razmjene ili preprodaje nusproizvoda i otpadnih materijala, čime se smanjuju troškovi zbrinjavanja otpada i povećava ekološka efikasnost. Naprimjer, otpad iz jedne proizvodne grane može se koristiti kao sirovina u drugoj, što kreira dodatne izvore prihoda i doprinosi održivosti industrije“, ističe Rmuš.
To potvrđuje i Bajtarević konkretnim primjerima: „U cijelom svijetu se koriste zamjenske sirovine i dodaci (nus-proizvodi iz drugih industrija) i na taj način milioni tona otpada (šljake, troske, pepela,…) postaju sastavni dio cementa, odnosno betonskih konstrukcija. Na ovaj način se vrši reciklaža ili energetsko iskorištavanje raznih vrsta otpada uz redukciju upotrebe nepovratnih prirodnih resursa.“ Uz simbiozu industrije, potrebna je i simbioza svih aktera društva. „U našoj zemlji još uvijek ne postoji ni jedno MBO postrojenje (mehaničko-biološka obrada otpada), koja bi od otpada pravila proizvod (RDF/SRF). Kod nas je otpad još uvijek problem. Međutim, “normalnim” zemljama otpad nije problem, nego resurs. Nažalost, kod nas se taj resurs još uvijek odlaže u okoliš na razne deponije (legalne i ilegalne) i slobodno možemo reći da naše društvo još nije svjesno prilike koju pruža reciklaža i cirkularna ekonomija“, jasan je Bajtarević.
Brojni učesnici društva, različiti sektori i inicijative mogu značajno doprinijeti rješenjima. Ključnu ulogu u zelenoj tranziciji imaju upravo udruženja i privredne komore. „Privredne komore pružaju smjernice i podršku poslovnoj zajednici kroz edukaciju, organizaciju radionica i promociju zelenih poslovnih modela. Kroz specijalizovane hubove omogućavaju povezivanje firmi sa stručnjacima i partnerima, dok saradnjom s vladama predlažu zakonodavne promjene koje olakšavaju prelazak na cirkularnu ekonomiju“, govori Rmuš. Najavljena regionalna konferencija predstavlja značajan doprinos u aktualiziranju teme otpada kao resursa, kao i u razmjeni dobrih praksi i inicijativa za pronalaženje rješenja. Ovaj događaj pruža platformu za dijalog među ključnim akterima, uključujući industriju, vlasti i stručnjake, čime se doprinosi ubrzavanju procesa prelaska na cirkularnu ekonomiju u regionu. Razmjena iskustava i predstavljanje inovativnih rješenja omogućit će dalji razvoj održivih praksi i potaknuti implementaciju učinkovitijih modela upravljanja otpadom, s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i poboljšanja ekonomske efikasnosti.
