Jačanje uloge gospodarskih komora kroz javne ovlasti ključno je za stabilniji i predvidljiviji gospodarski ambijent, ali taj proces mora biti praćen institucionalnim povjerenjem i stalnim unapređenjem kapaciteta, poručeno je sa regionalnog okruglog stola „Javne ovlasti gospodarskih komora“ koji je Privredna komora Crne Gore organizirala u okviru predsjedavanja Asocijacijom balkanskih gospodarskih komora.
Cilj je bio da se razmjene iskustava i dobre prakse u oblasti javnih ovlasti koje su gospodarskim komorama povjerile državne institucije, kao i identifikacija zajedničkih izazova i mogućnosti za unapređenje uloge komora u suvremenom poslovnom ambijentu.
„Javne ovlasti predstavljaju specifične nadležnosti koje privredne komore ostvaruju u ime države, ali i u interesu privrednih subjekata. Potvrda su povjerenja koje društvo ima u komore kao institucije koje nisu samo servis poduzetnika, već i partner državnim organima u provođenju određenih administrativnih i regulatornih funkcija. Takva uloga komora iziskuje visoku razinu odgovornosti, transparentnosti i stručnosti – rekla je Drakić.
Irena Vućić Popović, zamjenica generalnog sekretara Vlade Crne Gore, istakla je kako gospodarske komore, kao institucije sa dugom tradicijom, ne samo u našoj zemlji, predstavljaju most između državne uprave i poslovne zajednice.
„Uloga privrednih komora nije samo konzultativna i reprezentativna – već i funkcionalna, naročito kada govorimo o javnim ovlastima koja im se povjeravaju u cilju efikasnijeg funkcioniranja tržišne ekonomije. Na taj način, sistem postaje agilniji, stručniji i bliži stvarnim potrebama tržišta.– rekla je Vućić Popović.
Predstavnica Hrvatske gospodarske komore, Marina Rožić, istakla je značaj javnih ovlasti kao mosta između firmi – članica Komore – i državnih institucija, naglašavajući da upravo te ovlasti omogućavaju efikasnije djelovanje u interesu poslovne zajednice.
„Javne ovlasti predstavljaju jednu trećinu svih naših usluga. Riječ je o specifičnim nadležnostima koje omogućavaju izravnu podršku gospodarstvu, ali i osiguravaju usklađenost sa zakonodavstvom i standardima EU – navela je Rožić.
Prof.dr.sc. Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, naglasio je potrebu za jačanjem institucionalnog povjerenja.
„Komorama treba omogućiti da operacionaliziraju postupke koji im se povjere, dok bi država zadržala ulogu nadzora i monitoringa. Posebice, apostrofirajući promet nekretnina i novi zakon kojim je Komora dobila ovlasti za provođenje stručnih ispita za agente u prometu nekretnina, želim istaknuti kako Komora vodi i Imenik agenata u koji je do sada upisano preko 500 agenata“.
Predsjednik Šantić je istakao i važnost kontinuirane edukacije članova upravnih i nadzornih odbora u kompanijama sa državnim kapitalom, kao osnovu za odgovorno i stručno upravljanje u ovim kompanijama.
Mirko Bošković, Vanjskotrgovinska komora BiH, govorio je o konkretnim rezultatima, istakavši da je više od 240.000 zahtjeva privrednih subjekata obrađeno u prethodnoj godini, uz pravilo da svaki zahtjev bude riješen u roku od 48 sati.
„Ponosni smo što smo uspostavili praksu brzog rješavanja zahtjeva, što doprinosi transparentnosti i povjerenju u komorski sistem – naglasio je Bošković.
Igor Tasevski, predstavnik Privredne komore Sjeverne Makedonije, govorio je o aktivnoj ulozi Komore u promoviranju domaćeg gospodarstva u inozemstvu i uključivanju firmi u međunarodne lance snabdijevanja.
„Komora pruža analitičku i informacijsku podršku kompanijama, sudjeluje u izradi zakona i potiče izvoznu aktivnost – sve s ciljem jačanja konkurentnosti našeg gospodarstva – istakao je Tasevski.
Naglasio je i modernizaciju postupka izdavanja ATA karneta, koji će u papirnoj formi biti u upotrebi do 2027. godine, ali su već uvedene dodatne sigurnosne karakteristike i novi software kako bi sustav bio pouzdaniji i efikasniji.
Mitar Bajčeta, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore, istakao je dugogodišnju ulogu Komore kao partnera Vlade u provođenju javnih ovlasti.
„Gospodarstvenici često ističu da im je lakše pregovarati sa državnim institucijama putem Komore nego izravno, upravo zato što kroz komorski dijalog lakše dolazimo do rješenja – rekao je Bajčeta.
Posebno je izdvojio ATA karnet, koji Komora izdaje od 2008. godine, i najavio završetak razvoja digitalne platforme E-komora, kojom će se ubrzati obrada aplikacija za različite usluge. Također je govorio o važnoj ulozi Komore u sektoru prometa, uključujući i sudjelovanje u utvrđivanju redova vožnje, te aktivnosti Centra za edukaciju u cestovnom prometu, kroz koji je obučeno preko 4.000 vozača.
