Prvi libijsko-bosanski poslovni forum održan je 29. i 30. marta u Misrati, industrijskom i logističkom centru Libije, preciznije u Libijskoj kompaniji za željezo i čelik (Libyan Iron and Steel Company), i opisan je kao potencijalna prekretnica u privrednim odnosima između Libije i Bosne i Hercegovine, što odražava nivo sudjelovanja i strateške ambicije koje stoje iza ove inicijative.
Ujedno, to je i poziv kompanijama iz Bosne i Hercegovine, čiji je fokus inženjering, da se slobodnije angažuju u regiji Libije i Sjeverne Afrike, prateći iskustva firmi koje su već prisutne, kao što su Energoinvest, Bosna Petroleum Company i Bosna S.
Forum je organizovan od strane SANA Business Consulting & Exhibitions, na čelu sa Salemom Zeidanom, pod pokroviteljstvom Libijske kompanije za željezo i čelik (Libyan Iron and Steel Company), kojom rukovodi dr. Mohamed Abdelmalik Al-Faqih, koji je prošle godine predvodio delegaciju libijskih firmi na sajmu ZEPS.
Bosnu i Hercegovinu predstavljala je delegacija od 15 članova iz javnog i privatnog sektora: Samir Šibonjić, ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona; Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH; Mirsad Heleg, savjetnik gradonačelnika Grada Zenica; Selver Keleštura, sekretar Grada Zenica; Snježana Vrhovac, predsjedavajuća Gradskog vijeća Zenica; Sumeja Mujkanović, pomoćnica gradonačelnika; prof. dr. sc. Bahrija Umihanić, redovni profesor; Jasmin Šarić, direktor JKP „Radnik“ Zavidovići; Fahrudin Šahmanija, vlasnik FE-Metal Zenica; Senaid Husić, vlasnik Bontex Maglaj; Kenan Agić, vlasnik Metalon Visoko; Elvir Ajanović, generalni direktor sajma ZEPS; Jasmin Baručija, vlasnik Glovis d.o.o. Zenica; Sanel Ibrić, izvršni direktor sajma ZEPS; te Ibrahim Salihović, prevodilac.
U ozračju nedavno potpisanog sporazuma o strateškom partnerstvu, vrijednog 3 milijarde dolara, s katarskim fondom i švicarsko-talijanskim brodarsko-logističkim divom MSC, za proširenje i razvoj luke Misrata, koja sa Slobodnom zonom Misrata (MFZ) čini jednu cjelinu, s ponosom su naglasili da će povećati kapacitet luke na četiri miliona kontejnera godišnje te uz luku proširiti slobodnu industrijsku zonu, s mogućnošću proširenja na 20.000 hektara.
To govori o snažnoj reindustrijalizaciji zemlje, vraćajući je na mapu primamljivih lokacija za investitore i inženjering kompanije energetskog i industrijskog sektora.
Pored libijskih kompanija, na forumu su aktivno učestvovali i predstavnici bosanskohercegovačkih kompanija koje su prisutne na tom tržištu, kao što su Energoinvest i Bosna Petroleum Company.
Predsjednik Privredne komore FBiH, Mirsad Jašarspahić, posebnu pažnju posvetio je upravo potencijalu bosanskohercegovačkog inženjering sektora, koji je oduvijek bio okosnica privredne saradnje s ovim dijelom svijeta.
Domaćini iz Libije naglasili su da interes ove zemlje za privrednom saradnjom s Bosnom i Hercegovinom nikada nije prestao te da su u tom smislu u posljednjih desetak godina pokušavali pronaći ozbiljne partnere. Tokom boravka u Libiji, bosanskohercegovačka delegacija dodatno je posjetila kompanije iz metalne industrije u industrijskoj zoni integrisanoj oko Libijske kompanije za željezo i čelik (Libyan Iron and Steel Company). Organizovani su B2B susreti između kompanija iz BiH i Libije, kao i bilateralni sastanci između nadležnih ministarstava i institucija.
Tokom boravka u Libiji, bosanskohercegovačka delegacija dodatno je posjetila kompanije iz metalne industrije u industrijskoj zoni integrisanoj oko Libijske kompanije za željezo i čelik (Libyan Iron and Steel Company). Organizovani su B2B susreti između kompanija iz BiH i Libije, kao i bilateralni sastanci između nadležnih ministarstava i institucija.
Najavljeno je i značajno učešće kompanija iz Libije na sajmu ZEPS 2026, kao i organizacija narednog poslovnog foruma u Zenici, čime se dodatno učvršćuje međunarodni karakter ove manifestacije.
Posjet Libiji označava početak stvarnog privrednog angažmana između dvije zemlje, usmjerenog na direktna partnerstva, nove investicijske kanale te povezivanje libijskih i evropskih tržišta, koristeći potencijale i logistiku „Unije za Mediteran (UfM)“.